Sve u svemu broj ponuda za prevoz tereta u 3. kvartalu 2023. godine bio je za 21% niži od prošlogodišnjeg nivoa. Odnos tereta i tovarnog prostora izjednačio se sa vrednostima iz perioda pre korone, iz 2019. godine. Povećana potreba za transportom u septembru dovela je do povećanja prosečne cene prevoza.
Transportni barometar je u periodu korone pokazivao izuzetno niske i visoke vrednosti. Ove godine je došlo do poravnanja na nivo iz 2019. godine. Uprkos blagom oporavku u odnosu na prethodne kvartale, transportno tržište i dalje slabi.
Nakon što je u oba prva kvartala ove godine ponuda tereta bila značajno ispod prošlogodišnjih vrednosti (1. kvartal -51%, 2. kvartal -46,3%), razlika je u trećem kvartalu smanjena, ali je i dalje 21%. Septembar je bio mesec sa najvećim brojem ponuda tereta u ovom kvartalu, ali je uprkos tome bio za 13% slabiji u odnosu na septembar 2022. godine. Broj ponuda u Nemačkoj je u 3. kvartalu bio za 32% manji nego u istom kvartalu prošle godine.
Potražnja za transportnim kapacitetima porasla je, očekivano, nakon letnje pauze. U septembru je ponovo registrovana značajno veća potreba za transportom na TIMOCOM Tržištu : Širom Evrope generisano je za 46% više ponuda tereta nego u avgustu. U Nemačkoj je bilo za 57% više ponuda. Odnos tereta i tovarnog prostora bio je u julu 64 prema 36, u avgustu 57 prema 43, i najmanje uravnotežen u septembru sa 69 prema 31.
Uprkos padu inflacije, slabljenje privrede nastavlja da vrši pritisak na transportnu industriju. Jedan od razloga je, na primer, očigledna slabost u građevinskom sektoru, koja se negativno odražava na narudžbine prevoznicima. Uzdržana potrošnja i nedostatak investicija u mnogim oblastima sigurno su neki od najvažnijih razloga, zbog kojih prošlogodišnji rezultati nisu mogli da budu dostignuti - kako u privatnoj sferi, kako pokazuje Indeks potrošačke klime instituta za istraživanje tršišta GfK, tako i u komercijalnom okruženju. Ovo potvrđuje i indeks poslovne klime Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), koji je u prethodna tri meseca pao sa 87,4 na 85,7, iako su se očekivanja ispitanika u septembru donekle popravila.
Maloprodaja trpi usled ovakvog razvoja događaja. Promet je u avgustu 2023. godine pao realno za 1,2%, kako pokazuju podaci nemačkog Saveznog zavoda za statistiku. U poređenju sa prošlom godinom reč je o padu za 2,3%. Prema Indeksu potrošačkih cena, cene hrane su natprosečno porasle za 9,0% i zajedno sa cenama energenata držale visoku stopu inflacije.
„Usled ovakvog ekonomskog razvoja, potražnja za tovarnim prostorom u Evropi bila je sveukupno niža u odnosu na 2022. godinu, iako je u septembru bilo primetno blago povećanje broja ponuda tereta“, kaže Gunnar Gburek, Head of Business Affairs u kompaniji TIMOCOM. „Transportno tržište u Nemačkoj se ponaša uzdržano, odražavajući ukupnu ekonomsku situaciju. Glavni razlozi su prvenstveno slaba inostrana potražnja i domaća ekonomska situacija. "Ne očekuje se da će doći do značajnog povećanja potražnje za transportom u ovoj godini", dodaje Gburek. „Ako transportno tržište nastavi da se razvija na nivou 2019. godine, potražnja za tovarnim prostorom će u četvrtom kvartalu 2023. ponovo pasti. To je realno imajući u vidu ekonomsku situaciju u Evropi i naročito u Nemačkoj."
Nakon povećanja broja ponuda tereta u septembru, prosečna cena prevoza po kilometru porasla je za 6,5% u odnosu na prethodni mesec. Sve u svemu, ova vrednost je bila čak 21,3% viša u odnosu na ovogodišnji minimum u februaru. Uprkos povećanju u toku godine, sve cene su ipak još uvek značajno ispod najviših vrednosti 2022. godine, kada je potražnje bila znatno veća.
Značajne promene kada se radi o ponudama tereta zabeležene su, između ostalog, na rutama između Nemačke i Švedske. Ponude za transport iz Nemačke u Švedsku porasle su za 70% u odnosu na isti kvartal prošle godine. Kada je reč o transportu iz Švedske u Saveznu Republiku Nemačku, bilo je najmanje 38% više ponuda tereta. Pored vozila, Švedska izvozi i proizvode od drveta, farmaceutske proizvode, kao i gvožđe i čelik. Kada je reč o uvozu, Nemačka je partner broj 1 za Švedsku. U slučaju izvoza, Nemačka zauzima 2. mesto, odmah iza Norveške, kako kaže Nemačko-švedska privredna komora. I izvoz i uvoz su premašili nivo iz perioda pre korone. Iz Nemačke se najviše uvoze mašine i farmaceutski proizvodi.
Na brojnim rutama ka Švajcarsko, potražnja za transportnim kapacitetima je opala u 3. kvartalu, uprkos zatvaranju tunela Gotard za železnički saobraćaj, što je, prema očekivanjima, trebalo da dovede do povećanja drumskog teretnog saobraćaja. Na rutama između Austrije i Švajcarske zabeleženo je za 55% manje ponuda tereta, a između Francuske i Švajcarske za 51% manje tereta u odnosu na prethodni kvartal. Za prevoz tereta iz Nemačke u Švajcarsku bilo je za 42% manje ponuda nego prethodne godine, a iz Italije za 29% manje. Obzirom na to da će železnička veza biti blokirana najverovatnije još nekoliko meseci, trebalo bi očekivati porast drumskog teretnog saobraćaja ka Švajcarskoj u četvrtom kvartalu.
Takođe je opao i broj ponuda tereta iz Belgije i Holandije u Nemačku (BE-DE -52%; NL-DE-25%). Jedan od razloga za to je i pad transporta iz primorskih luka ka unutrašnjosti kontinenta. Pretovar kontejnera u lukama Zeebrugge, Antverpen, Roterdam i Amsterdam (ZARA) nastavlja da opada od početka godine.
Transportnim barometrom FreightTech preduzeće TIMOCOM od 2009. godine analizira podatke o kretanju transportne ponude i tražnje na berzi tereta integrisanoj u tržište. Više od 154.000 korisnika generiše svakog dana do milion međunarodnih ponuda tereta i tovarnog prostora.